Trg Republike, jedan od najznačajnijih i najživopisnijih prostora u Beogradu, danas predstavlja kulturno, istorijsko i društveno središte prestonice. Smešten između Narodnog pozorišta, bioskopa “Jadran”, Gradske kafane i Centralnog kluba Vojske Srbije, ovaj trg je mesto gde se ukrštaju istorija i savremeni život Beograda.
Od Stambol-kapije do modernog trga
Istorija Trga Republike počinje u 19. veku, kada je prostor današnjeg trga bio deo fortifikacionog sistema Beograda. Stambol-kapija, monumentalna kapija koju su početkom 18. veka izgradili Austrijanci, nalazila se tačno između današnjeg spomenika knezu Mihailu i Narodnog pozorišta. Bila je najveća i najlepša kapija grada, a kroz nju je vodio put prema Carigradu, odakle i njen naziv.
Međutim, kapija nosi i mračnu prošlost – pred njom su Osmanlije vršile surove egzekucije, a upravo ovde je 1806. godine, tokom oslobađanja Beograda u Prvom srpskom ustanku, smrtno ranjen vojskovođa Vasa Čarapić. Po njemu je kasnije nazvana ulica u blizini trga, a podignut mu je i spomenik. Nakon što je Stambol-kapija srušena 1866. godine, prostor trga je ostao neizgrađen sve do kraja 19. veka.
Početak urbanizacije i nastanak trga
Izgradnjom Narodnog pozorišta 1869. godine, trg je počeo da poprima oblik kakav danas poznajemo. Ipak, sve do postavljanja spomenika knezu Mihailu 1882. godine, Narodno pozorište je bilo jedina impozantna građevina na trgu. Spomenik knezu Mihailu Obrenoviću, koji simbolizuje njegovu ulogu u oslobađanju Srbije od osmanske vlasti, ubrzao je urbanizaciju ovog prostora.
Na mestu današnjeg Narodnog muzeja nekada se nalazila poznata kafana “Dardaneli”, mesto okupljanja umetnika i intelektualaca. Ova prizemna zgrada srušena je 1903. godine kako bi se podigla Uprava fondova, današnji Narodni muzej.
Do Drugog svetskog rata, na trgu su se nalazili i bioskop i kafana “Kolarac”, u parku pored Narodnog pozorišta. Ova zgrada, vlasništvo trgovca i dobrotvora Ilije Milosavljevića Kolarca, bila je važan kulturni centar Beograda. Palata “Riunione”, u kojoj se danas nalazi bioskop “Jadran”, izgrađena je 1930. godine, a na mestu današnjeg Doma štampe nekada su bile stare trgovačke radnje, uništene u nemačkom bombardovanju Beograda 6. aprila 1941.
Posleratne promene i današnji izgled
Nakon Drugog svetskog rata, tramvajske šine su uklonjene, a skver na kome su nakratko bili spomenik i grobnica borcima Crvene armije premešten je na Groblje oslobodilaca Beograda. Izgradnjom Doma štampe, u kojem su danas Gradska kafana i Međunarodni pres-centar, trg je dobio savremeniji izgled.
Danas, Trg Republike nije samo centralna tačka Beograda već i omiljeno mesto okupljanja građana. Narodni muzej, Narodno pozorište i spomenik knezu Mihailu čine ga kulturnim epicentrom, dok brojne ulice koje iz njega vode – Knez Mihailova, Vasina i Francuska – spajaju prošlost i sadašnjost Beograda.
Bilo da ste turista, prolaznik ili stanovnik Beograda, Trg Republike je nezaobilazno mesto – svedok burne istorije, ali i simbol savremenog duha glavnog grada.
Price
Free